Žlica

Trg u gradu Bakru – natječajni rad

Žlica

Grad Bakar lociran je na samom kraju relativno dugog zaljeva, s prepoznatljivom morfologijom strme obale koja je u velikoj mjeri odredila urbani karakter grada. Osim geografskih posebnosti grada s tipično mediteranskom matricom, koji je mimoišao turistički razvoj (sačuvane osnovne konture grada), u strukturi grada vidljivi su ostaci industrijalizacije velikog mjerila koja je vidno promijenila sliku grada i vidno utjecala na njegov gospodarski razvoj.

Zona obuhvata zahvata – Jaz locirana je rubno, uz more, u odnosu na povijesni dio naselja čija geneza razvoja kreće od utvrde na brdu. Taj povijesni dio grada vremenom se širi prema moru u zonu Zagrada i Primorja. Razvojem, grad se spuštao k moru do mjesta na kojem postoji prirodno slatkovodno jezero uz samo more. Daljnjim širenjem grada uspostavljena je prometnica duž obale i zaljeva koja je povezala samo mjesto s gospodarskim i industrijskim građevinama, a kasnije i željeznicom, na strmim obroncima lijevo i desno od grada.

Danas je Jaz praktički centralni gradski prostor na koji se nastavlja pješačka, obalna longitudinala koja na istočnoj strani zaljeva ima jasno definiranu morfologiju tipične rive. Međutim, unatoč tom svom idealnom položaju za glavni gradski trg, prostor Jaza praktički je neiskoristiv iz razloga što njegov najveći dio zauzima slatkovodno jezero, dvosmjerna prometnica s dva traka te građevina prve hrvatske termo-hidrocentrale i povijesno perilo na kome se tradicionalno pralo rublje.

Kontinuitet Jaza u pješačkoj komunikaciji uzduž obale prekida se i zbog niza građevina uz sam obalni rub Jaza koje sprječavaju komunikaciju (fizičku i vizualnu). S lijeve strane, zapadno od Jaza, u zoni zaljeva prema hotelu Jadran i dalje, pješačka se komunikacija nastavlja bez jasne geste i morfologije, u obliku slobodnih i neuređenih parternih površina koje već postoje uz obalu. Paradoks je da je zona Jaza, koja je najcentralnija u odnosu na grad i gradske sadržaje, koja ima najveći potencijal za glavni gradski trg te prema kojoj vode sve bitne pješačke i kolne komunikacije, lokacijom jezera, prometnice i povijesnih građevina blokirana za korištenje u bilo kakve svrhe javnih događanja i okupljanja.

Kuriozitet je u prostoru i prva hrvatska hidro-termo elektrana koja je 25. lipnja 1894. godine osvijetlila grad Bakar. Dinamo stroj elektrane pokreće se vodenim pogonom iz vrela Jaz. Svi ti elementi na prostoru Jaza istovremeno mu daju i autentičnost i specifičan ambijent, ali mu jednako tako predstavljaju nepremostivo ograničenje za njegovu afirmaciju kao centralnog gradskog prostora.

Projektnim rješenjem zadržavaju se svi autentični i povijesni elementi, ali se prostornim zahvatima uklanjaju elementi koji generiraju kontradikciju između namjere o budućem prostoru i zatečenih prostornih ograničenja. Uklanjanjem nadstrešnice, nepotrebne i neprikladne, nad perilom i uklanjanjem pomoćnog objekta istočno od perila otvara se atraktivan pogled na Bakarski zaljev i Jaz se konačno otvara prema moru. Međutim, najznačajnija je projektantska odluka integriranje korita jezera u plohu budućeg trga.

Analizom prirodnih karakteristika jezera ustanovljeno je da ono tijekom godine značajno varira u količini vode koje prihvaća. Krško, vapnenačko, šupljikavo tlo vrlo brzo upija padaline i kanalizira ih k samom jezeru. Zbog klimatskih karakteristika, najviše oborina, a time i najviša razina jezerceta koincidira s proljetnim i jesenjim kišama. Ljeti i zimi, kada je količina padalina značajno manja, jezerce gotovo da presuši. Analizom događanja ustanovljeno je da su najbrojniji skupovi vezani za pokladne svečanosti (fašnik zimi te ljetna povorka) koje upravo koincidiraju sa sušnim periodom i najmanjim vodostajem jezera. Projektantska odluka bila je oblikovati novi profil korita jezera koje bi formiralo jedinstvenu površinu s hodnom plohom budućeg trga na Jazu. Nagib budućeg korita prema moru i novooblikovanoj površini trga bio bi blaži i definiran nagibom rampe za invalide dok bi se dio korita prema cesti penjao strmije formirajući zonu zadržavanja glavnine vode jezera.

Ključni problem bio je profilirati korito tako da optimalno prihvaća vodu jezera i istovremeno nigdje ne formira prepreku u prostoru trga. U konačnici korito – ploha trga formirana je kao otisak prostorne elipse.

 

 

 

 

Žlica

Projekt
Trg u gradu Bakru – natječajni rad
Lokacija
Bakar
Projektni tim
Alan Kostrenčić,
Aleksandra Krebel,
Mladen Vujčić,
Slavica Polić
Godina projektiranja
2008.